Besplatna dostava za porudžbine preko 100 eura

    Neven: mali kalendar iz bakine bašte

    Cveta od ranog leta pa sve dok ga ne uništi prvi mraz. Rimljani su ga povezivali sa kalendarom, srednjovekovni kuvari su njime bojili supe umesto skupog šafrana, a na Balkanu ga gotovo svako pamti iz bakine bašte. Ovo je priča o nevenu.

    Narandžasti i žuti cvetovi nevena sa rosnim laticama u cvetnoj bašti u kasnom popodnevnom svetlu

    Sunčani cvet

    Neven (Calendula officinalis) je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, iste kojoj pripadaju smilje i kamilica. Ima svetlozelene, blago lepljive listove i krupne cvetove jarko narandžaste ili žute boje. Lako se gaji, voli sunce i rastresitu zemlju, a cveta od juna do prvih mrazeva.

    Krupni plan narandžastog cveta nevena sa laticama i zlatnožutim središtem, na zelenoj pozadini

    Mali kalendar

    Latinsko ime Calendula je umanjenica od reči calendae, kako su Rimljani zvali prvi dan u mesecu. Ime bi moglo da znači „mali kalendar“ ili „mali sat“, jer neven cveta gotovo kroz ceo deo godine, iz meseca u mesec. Botanički naziv dao mu je švedski botaničar Karl Line, sredinom 18. veka.

    Na engleskom se neven zove marigold, što je skraćeno od „Marijino zlato“ – po Bogorodici, čije su praznike u srednjem veku krasili njegovi zlatni cvetovi.

    Šafran siromašnih

    U srednjovekovnoj Evropi neven je bio mnogo više od ukrasne biljke. Njegove latice su se dodavale supama i čorbama, a osušene su bojile sir i jela u zlatnožutu boju, umesto skupog šafrana. Zato je dobio nadimak „šafran siromašnih“.

    Nemačka monahinja i travarka Hildegarda iz Bingena, jedna od najpoznatijih žena srednjovekovne nauke, ostavila je jedan od prvih jasnih pisanih zapisa o nevenu. Od tada je neven stalni stanovnik manastirskih i kućnih vrtova širom Evrope.

    Stara botanička ilustracija nevena sa latinskim natpisom, celom biljkom, cvetom, korenom i detaljima delova biljke

    Cvet balkanskih bašti

    Neven se i danas gaji širom Mediterana, Balkana i istočne Evrope. U Srbiji je deo gotovo svake seoske bašte, a nevenova mast se generacijama pravi kod kuće: cvetovi se potapaju u mast ili ulje i polako zagrevaju, sve dok ne predaju svoju boju i miris.

    Staklena tegla sa zlatnožutim nevenovim maceratom i cvetovima unutra, sa narandžastim i žutim nevenom rasutim na drvenom stolu

    Tri oblika nevena

    • Hidrolat nevena se dobija destilacijom cvetova vodenom parom. To je blaga, mirisna voda.
    • Ekstrakt nevena nastaje potapanjem cvetova u tečnost koja izvlači njihove sastojke.
    • Ulje nevena je macerat: osušeni cvetovi se nedeljama potapaju u biljno ulje, koje preuzima njihovu zlatnonarandžastu boju i sastojke.

    Neven u kozmetici

    Neven je jedan od najpoznatijih biljnih sastojaka za nežnu negu. U kozmetici se koristi u proizvodima za osetljivu i suvu kožu i kožu sklonu crvenilu, kojoj doprinosi osećaju umirenosti i mekoće. Hidrolat nevena je blaga osnova, na primer u našem gelu za umivanje.

    Neven je kozmetički sastojak, a ne lek. Ne koristi se za lečenje rana, opekotina ili kožnih bolesti.

    Hortus Dei proizvodi sa nevenom

    Važno je znati

    • Osobe alergične na biljke iz porodice glavočika, poput kamilice ili ambrozije, treba da novi proizvod prvo isprobaju na malom delu kože.

    Česta pitanja

    Da li je neven isto što i kadifica?

    Ne. Kadifica (Tagetes) je druga biljka, iako ima slične cvetove. U kozmetici se koristi neven.

    Zašto je ulje nevena narandžasto?

    Boju mu daju prirodni pigmenti iz cvetova.

    Zašto se neven zove šafran siromašnih?

    Zato što su se njegove latice koristile da oboje jela umesto skupog šafrana.